You are here: DROGE
Move back to: Home
Common:
Problemi
Život
LINKOVI
Knjiga gostiju
FORUM
CHAT
U pretposljednjem stoljeću, kada se 1826. g. počelo slobodno trgovati supstancom dobivenom iz opijuma, nazvanom morfij po grčkom bogu sna Morpheusu, kao lijekom, započela je era koja traje i danas i ne može se zaustaviti: era injektivnih droga.
Opijum, ljepljiva smola nezrelih plodova bijelog maka, star je koliko i samo čovječanstvo, a rabi se i zlorabi otkad je čovjeka. O tome postoje svjedočanstva i izvještaji iz svih vremena i razvijenih kultura. Zahvaljujući morfiju, ta je tvar postala dostupna širokoj masi ljudi.
Otada su morfinisti zastupljeni u svim slojevima, no posebno među umjetnicima, pjesnicima i misliocima. Do kraja pretposljednjeg stoljeća to se u europskim i američkim središtima pretvorilo u pravu pošast.
U to doba, pametni farmakolozi sintetizirali su jednu tvar iz diacetylmorphina, poznatiju kao heroin. Tragalo se za djelotvornim sredstvom protiv kašlja i lijekom koji bi ovisnike o morfiju oslobodio od ovisnosti. Postigli su potpuni uspjeh: otada su svi morfinisti postali ovisni o heroinu. Heroin je u jednom dahu s aspirinom razvio isti kemičar. Ime zahvaljuje svome obarajućem djelovanju: heroin se poziva na ?heroje?, hrabre junake grčke mitologije.
Do ranih 20-tih godina 20. stoljeća poricalo se da heroin izaziva ovisnost. Dotad se heroin mogao kupiti u ljekarnama bez recepta. U takozvanim 'zlatnim dvadesetima' bilo je mnogo samoubojica i žrtava droge zbog zloporabe heroina i kokaina. Tek u toj fazi, heroin se počeo izdavati samo na recept.
Kada je Hitler došao na vlast, heroin je zabranjen u cijeloj Njemačkoj i rabio se još samo u ratne svrhe. Ta je vrsta droga (heroin, amfetamini i kokain) u mnogim ratovima prošloga stoljeća odigrala znatno veću ulogu nego što možemo zamisliti. Čovjek pod djelovanjem jedne od tih droga gubi unutarnje kočnice prema ubijanju ako je još i na odgovarajući način kondicioniran. Isto tako, manje se boji vlastite smrti. Ciljano primijenjene droge mogu od prosječnih ljudi načiniti poslušne vojnike.
Nakon Drugog svjetskog rata heroin nestaje. Tek 1968., a bilo je doba studentskih nemira, vanparlamentarne opozicije i Djece cvijeća, po prvi puta se u Berlinu i Bavarskoj protrgovalo heroinom. Američki vojnici, koji su se upravo vratili iz vijetnamskog rata, razmjenjivali su s njemačkim hipijima heroin za LSD (Franz Huber i Bernd Maier su svjedoci, njihove knjige možeš nabaviti kod nas).
Amerikanci su upravo izgubili dva rata. Jedan u Vijetnamu protiv Vietkonga, a drugi opet u Vijetnamu protiv heroina. Mnogi mladi Amerikanci u tom su strašnom ratu u heroinu vidjeli zahvalno sredstvo zaborava. Ovisni vojnici transportirani su u Njemačku, u nadi da će se tamo izliječiti od ovisnosti prije no što se vrate u Ameriku. Tako je heroin ponovno uvezen u zemlju u kojoj je otkriven, Njemačku.
'Morfij' i 'heroin' sliče božanstvima. Štuju ih i preziru. Ljube ih i mrze. No tko ih kuša, mora im služiti i gubi svoju slobodu. Istinska sloboda postoji samo kod jednoga, istinskog, biblijskog Boga.
Evanđelist Ivan, suvremenik Isusa Krista, piše u svome evanđelju:
"Tko ostane u mojoj riječi (to je Biblija), spoznat će istinu i istina će ga osloboditi."
Go to: The story of Ecstasy